Velelepni Hram Hrista Spasitelja ima istoriju koja je skoro zanimljivija od samog zdanja

Autor: Pavle Knežević
petak 29.06.2018.
23:35
Izvor: Sportske.net

Velelepono zdanje u srcu Moskve prošlo je put koji danas zvuči kao naučna fantastika.

Sportske.net/Pavle Knežević
Sportske.net/Pavle Knežević

Povezane vesti

Bez obzira da li ste vernik ili ne, prvi put kada priđete Hramu Hrista Spasitelja u Moskvi, oduzeće vam se dah. Impresivno saborno zdanje sa svojim zlatnim kupolama i detaljnim ukrasima na fasadi i ogromnim platoom okolo je potpuno fascinantno, ali ono što je još zanimljivije je istorija ovog zdanja, koja danas može zvučati kao delo fikcije.

Kako crkva izgleda iznutra, možete lako pronaći na internetu. Iako je ona velika turistička atrakcija, mislim da svako treba da ima osnovno poštovanje i da ne fotografiše ljude u intimnim trenucima verskih obreda.

A ispred i oko crkve je mesto na kome je lako "ubiti dan" i prosto se izgubiti u mislima. Hram se nalazi na obodu reke Moskve, na kojoj uvek pirka prijatan vetar, plato oko nje je dovoljno veliki za sve turiste i prolaznike, a besplatni i brzi wi fi definitivno nije na odmet.

Hram prilaz

Reku Moskvu premošćava patrjiaršijski most, sa koga se pruža prelep pogled na vodu, ali i na strogi centar grada sa druge strane. Naravno, jednom obalom reke dominira ogromni spomenik Petru Velikom, koji je priča za sebe.

(Postavljen je na malom ostrvu reke Moskve 1997, visok je 98 metara i težak oko 1.000 tona. Zvanično u čast 300. godišnjice ruske mornarice. Napravio ga je rusko-gruzijski slikar, vajar, arhitekta i nekadašnji predsednik Ruske akademije i umetnosti Zurab Cereteli, a nezvanično mišljenje mnogih je da je jedan od najružnijih spomenika u velikim svetskim gradovima. Moskovljani ga ne vole, jer ih sa visine gleda čovek koji je mrzeo Moskvu, a prestornicu preselio u Sankt Peterburg. A urbana legenda, koju niko ne želi da prizna, jeste da je to prvo bio spomenik Kristoferu Kolumbu, napravljen zna se kome, ali da je odbijen, pa mu je zamenjena glava, tako da sada kao "Petar Veliki" nadgleda prestonicu Rusije.)

reka moskva spomenik petru

Što se tiče Hrama Hrista Spasitelja, njegova istorija je jako zanimljiva. Naime, car Aleksandar Prvi je krajem 1812. godine naložio da se podigne saborni hram Hrista Spasitelja u znak "božanskog proviđenja koje je spasilo Rusiju od propasti koja se nadnela nad nju". Mislio je, naravno, na zaustavljanje i proterivanje Napoleonove vojske.

Prvi arhitektonski plan napravljen je 1817. i bio je u neoklasicističkom stilu, pun masonskih simbola. Za mesto je izabrano Vrapčevo brdo, najviša tačka u Moskvi, ali se zemljište pokazalo kao nestabilno. U međuvremenu je Aleksandra nasledio Nikolaj prvi, koji je bio izuzetno religiozan i patriotski raspoložen, tako da je odbacio prethodni plan, a onda je angažovao novog arhitektu da napravi plan zasnovan na Aja Sofiji. Novi plan je odobren 1832. godine, a mesto koje je izabrano bilo je bliže Kremlju.

gradnja hrama
Odatle je prvo morao da se izmesti manastir. Temelj je postavljen tek 1839. godine, a crkva je osveštana tek maja 1883. godine, dan pre krunisanja Aleksandra trećeg.

Nije prošlo ni 40 godina do komunističke revolucije 1917. godine i osnivanja SSSR. Sovjetski Savez je, kao što se zna, religiju video kao "opijum za narod" i uveo je agresivni državni ateizam, tako da su mnoge crkve u celoj zemlji sistematski rušene. Posle smrti Lenjina 1924. godine, Staljin je odabrao to mesto da izgradi monumentalni i megalomanski Dom Sovjeta.

Ta palata trebalo je na vrhu da ima spomenik Lenjinu, a da biste shvatili koliko je ona velika, znajte da je samo Lenjinov prst trebalo da bude dugačak sedam metara, a glava bi mu bila u oblacima 160 dana u godini.

Ali, (ko bi to rekao za SSSR?) izbili su problemi. Sredstava za ekonomski razvoj zemlje tokom tridesetih godina prošlog veka jednostavno nije bilo, tako da je vlada došla na ideju da iskoristi zlato sa kupola Hrama Hrista Spasitelja. U pitanju je bilo 20 tona zlata "izuzetnog kvaliteta", kako je stajalo u pismu ekonomskog sekretarijata centralnom izvrnšnom komitetu. Tada je i ocenjeno da hram predstavlja "nepotreban luksuz za Sovjetski savez, a uklonjeno zlato bi bilo sjajan doprinos industrijalizaciji zemlje".

hram rusenje

Po naređenju koje je potpisao zloglasni Lazar Kaganovič, crkva je razneta dinamitom. Raščišćavanje ruševina trajalo je duže od godinu dana, posle čega je usledilo postavljanje temelja za Dom Sovjeta. Megalomanskog temelja za takvu građevinu, ali njegova izgradnja je bila usporena nedostatkom novca i čestim poplavama iz reke Moskve. Na kraju je Drugi svetski rat definitivno zaustavio gradnju, a čelik iz temelja upotrebljen je kao ratna pomoć.

Oko te ogromne rupetine ostali su delovi stare crkve. Neki njeni delovi preneti su manastir Donskoj, a delovi mermera upotrebljeni su za obližnju metro stanicu. Poplavljena rupa sa temeljom stajala je jako dugo na tom mestu, sve dok Nikita Hruščov nije 1958. naložio da se tu napravi bazen "Moskva", najveći otvoreni bazen na svetu.

Bazen moskva

Voda u bazenu je grejana, tako da je sezona kupanja bila produžena. Kada danas pričate sa starijim Moskovljanima, neki od njih se sa setom sećaju vremena kada su mogli da se kupaju u bazenu u najstrožem centru grada, dok drugi veruju da je to prosto bilo nepristojno.

Ruska pravoslavna crkva je 1990. godine dobila dozvolu od vlade umirućeg SSSR-a da ponovo izgradi crkvu. Između nekoliko arhitekata ponovo je izabran Cereteli, koji je doneo neka kontroverzna rešenja. Fond za izgradnju pokrenut je 1992. godine, a više od milion stanovnika Moskve doniralo je novac do 1994, kada je konačno srušen bazen "Moskva" i počela izgradnja katedrale. Donji deo crkve osveštan je 1997, a završena velelepna katedrala 2000. godine.

Sada je to jedna od glavnih turističkih atrakcija Moskve i jedna od najvećih pravoslavnih crkava na svetu. Ove godine je utvrđeno da temelji tonu i pokrenuta je kampanja da se oni učvrste i rekonstruišu.

Velelepni i fascinantni Hram Hrista Spasitelja danas je jedno od nezaobilaznih mesta u Moskvi.

Ne propustite

Komentari

1 Komentara

Ili komentariši kao gost:
avatar
Čeki
Saturday, 30.06.2018
00:04

Sve ste opisali super, ja za tu legendu nisam ni znao, i od kad sam bio tamo nisam znao dok ovde nije objasnjeno da je ono spomenik Petru I (ja mislio da je to bila neka umetnicka fora na Petra Pana :D ).