Novak u trci za istoriju
31. januar 2012. | 13:19 | Autor: Ivan Marković
Pobeda Novaka Đokovića u finalu Australijen Opena protiv Rafaela Nadala već je stekla status legendarne. Bio je to najduži meč finala jednog gren slem turnira, i Novak je pokazao da 2011. godina nije bila „kratak predah“ rivalstva Nadal – Federer već uvod u dominaciju novog broja jedan.
- beta
Ove godine u Melburnu bilo je teže nego prethodne, što je i
očekivano, jer je dobro poznato da je teže odbraniti trofej nego
ga osvojiti. Iskusio je to Đoković 2009. u Australiji. Ali, ovoga
puta srpski šampion bio je na visini zadatka, brži, bolji i
ubedljiviji od direktnih konkurenata. Baklja najboljeg na svetu
predata mu je na Vimbldonu prošle godine, a posle pet sati i 53
minuta igre u „Rod Lejver“ Areni protiv Nadala jasno je da je
Novak i više nego spreman da je nosi duži vremenski period.
Imao je broj jedan dosta teških mečeva u Australiji, još od osmine finala sa Lejtonom Hjuitom, preko fantastično pripremljenog Ferera i motivisanog Mareja. Da ne govorim o finalu i Nadalu. Sve od sebe je dao Španac. Igrao je nešto drugačije nego u prethodna dva gren slem finala na US Openu i Vimbldonu, išao je na više vinera, pokušavao da bude agresivniji. Međutim, Nadal ipak nije uspeo da odigra dovoljno napadački, slajs udarci kojima je Federer stavljao Novaka u nepriliku prošle godine kod Nadala su više defanzivni i služe mu da u neugodnim razmenama obezbedi sebi poziciju za buduća prebacivanja. Naravno, teži reket kojim Španac igra u 2012. trebalo bi da mu obezbedi više agresivnosti, ali ipak je potrebno vreme da bi to profunkcionisalo. Mislim da je Nadal odigrao najbolje koliko može u ovom trenutku.
Uzalud. Novak je opet pokazao da, kada je priteran u zid, kada više nema spekulisanja, može da izađe na teren i čisti linije bez problema. Ili uprkos problemima.
Ta osobina i jeste marker između najboljih i onih malo slabijih. I Nadal i Marej su imali svoje šanse da dobiju mečeve, ali nisu mogli da ostanu dovoljno koncentrisani u trenucima kada je situacija to najviše zahtevala, kada se mečevi lome i kada zaista pada odluka o pobedniku i pobeđenom.
Novak je sebe stavio u poziciju da se već sada, u 24. godini života, osim za trofeje bori i za istoriju. Đoković je prethodne godine odigrao jednu od najboljih sezona ikada, osvojio je pored tri gren slema i pet masters turnira, što do sada nikome nikada nije uspelo.
Posle ove pobede, Novak dolazi u situaciju da uradi ono što je pošlo za rukom samo jednom igraču u istoriji igre – da osvoji trofeje na četiri vezana mejdžor turnira. Dobio je Vimbldon, US Open i sada Australiju. Ukoliko osvoji i Rolan Garos, legendarni Australijanac Rod Lejver neće moći da kaže da je jedini igrač koji je „vezao“ sve gren slemove. Doduše, Lejver je osvojio sva četiri mejdžora u kalendarskoj godini (1969) kada govorimo o Open eri, ali mislim da ni to nije nedostižno dostignuće za Đokovića.
Ključni je, naravno, sledeći Rolan Garos. To je turnir gde je Novak prošle godine zaustavljen, prekinuta je ta pobednička serija od 43 uzastopno dobijena meča, Federer je „sačuvao“ Mekinroov rekord, a Novak u svojoj kolekciji gren slemova i dalje nema samo turnir u Parizu. Međutim, ove godine Nadal i Federer neće čuvati tuđe, već sopstvene rekorde.
Novak za sada ima pet osvojenih gren slemova, a od ljudi koji su osvojili više od njega u Open eri nalaze se, između ostalih, i imena kao Boris Beker, Štefan Edberg (po šest), Džon Mekinro, Mac Vilander (po sedam), Džimi Konors, Ivan Lendl, Andre Agasi (po osam), Rafael Nadal (deset), Bjorn Borg (jedanaest), Pit Sampras (četrnaest), i Rodžer Federer (šesnaest).
Međutim, niko od ovih tenisera nije uzeo četiri gren slema za redom, a samo nekolicina u karijeri ima osvojena sva četiri mejdžora. To su Federer, Nadal i Agasi. Tri gren slema uzastopno uzimali su, pored Lejvera, samo Sampras, Federer i Nadal. Na Lejverovo dostignuće od četiri uzastopno osvojene najveće titule čeka se više od četrdeset godina. Nema sumnje da će Novak, ukoliko to uradi, već u ovoj fazi karijere steći legendarni status.
Ima simbolike što je baš Rod Lejver posmatrao finale ovogodišnjeg Australijen Opena iz svoje počasne lože. Ostareli šampion imao je prilike da u prethodnim decenijama gleda juriše na sopstveni rekord, ali se ispostavilo da niko ne igra dovoljno dobro i dovoljno dominantno da bi ga dostigao. Sada će srpski šampion imati priliku da stane rame uz rame sa legendom, i da u budućnosti, što da ne, mirno posmatra kako neki novi šampioni pokušavaju da dostignu njegove rekorde.
Imao je broj jedan dosta teških mečeva u Australiji, još od osmine finala sa Lejtonom Hjuitom, preko fantastično pripremljenog Ferera i motivisanog Mareja. Da ne govorim o finalu i Nadalu. Sve od sebe je dao Španac. Igrao je nešto drugačije nego u prethodna dva gren slem finala na US Openu i Vimbldonu, išao je na više vinera, pokušavao da bude agresivniji. Međutim, Nadal ipak nije uspeo da odigra dovoljno napadački, slajs udarci kojima je Federer stavljao Novaka u nepriliku prošle godine kod Nadala su više defanzivni i služe mu da u neugodnim razmenama obezbedi sebi poziciju za buduća prebacivanja. Naravno, teži reket kojim Španac igra u 2012. trebalo bi da mu obezbedi više agresivnosti, ali ipak je potrebno vreme da bi to profunkcionisalo. Mislim da je Nadal odigrao najbolje koliko može u ovom trenutku.
Uzalud. Novak je opet pokazao da, kada je priteran u zid, kada više nema spekulisanja, može da izađe na teren i čisti linije bez problema. Ili uprkos problemima.
Ta osobina i jeste marker između najboljih i onih malo slabijih. I Nadal i Marej su imali svoje šanse da dobiju mečeve, ali nisu mogli da ostanu dovoljno koncentrisani u trenucima kada je situacija to najviše zahtevala, kada se mečevi lome i kada zaista pada odluka o pobedniku i pobeđenom.
Novak je sebe stavio u poziciju da se već sada, u 24. godini života, osim za trofeje bori i za istoriju. Đoković je prethodne godine odigrao jednu od najboljih sezona ikada, osvojio je pored tri gren slema i pet masters turnira, što do sada nikome nikada nije uspelo.
Posle ove pobede, Novak dolazi u situaciju da uradi ono što je pošlo za rukom samo jednom igraču u istoriji igre – da osvoji trofeje na četiri vezana mejdžor turnira. Dobio je Vimbldon, US Open i sada Australiju. Ukoliko osvoji i Rolan Garos, legendarni Australijanac Rod Lejver neće moći da kaže da je jedini igrač koji je „vezao“ sve gren slemove. Doduše, Lejver je osvojio sva četiri mejdžora u kalendarskoj godini (1969) kada govorimo o Open eri, ali mislim da ni to nije nedostižno dostignuće za Đokovića.
Ključni je, naravno, sledeći Rolan Garos. To je turnir gde je Novak prošle godine zaustavljen, prekinuta je ta pobednička serija od 43 uzastopno dobijena meča, Federer je „sačuvao“ Mekinroov rekord, a Novak u svojoj kolekciji gren slemova i dalje nema samo turnir u Parizu. Međutim, ove godine Nadal i Federer neće čuvati tuđe, već sopstvene rekorde.
Novak za sada ima pet osvojenih gren slemova, a od ljudi koji su osvojili više od njega u Open eri nalaze se, između ostalih, i imena kao Boris Beker, Štefan Edberg (po šest), Džon Mekinro, Mac Vilander (po sedam), Džimi Konors, Ivan Lendl, Andre Agasi (po osam), Rafael Nadal (deset), Bjorn Borg (jedanaest), Pit Sampras (četrnaest), i Rodžer Federer (šesnaest).
Međutim, niko od ovih tenisera nije uzeo četiri gren slema za redom, a samo nekolicina u karijeri ima osvojena sva četiri mejdžora. To su Federer, Nadal i Agasi. Tri gren slema uzastopno uzimali su, pored Lejvera, samo Sampras, Federer i Nadal. Na Lejverovo dostignuće od četiri uzastopno osvojene najveće titule čeka se više od četrdeset godina. Nema sumnje da će Novak, ukoliko to uradi, već u ovoj fazi karijere steći legendarni status.
Ima simbolike što je baš Rod Lejver posmatrao finale ovogodišnjeg Australijen Opena iz svoje počasne lože. Ostareli šampion imao je prilike da u prethodnim decenijama gleda juriše na sopstveni rekord, ali se ispostavilo da niko ne igra dovoljno dobro i dovoljno dominantno da bi ga dostigao. Sada će srpski šampion imati priliku da stane rame uz rame sa legendom, i da u budućnosti, što da ne, mirno posmatra kako neki novi šampioni pokušavaju da dostignu njegove rekorde.
Facebook komentari
Komentari
Informacije o komentarima
Poštovani čitaoci, sportske.net neće obljavljivati komentare koji vređaju nečiju ličnost, predstavljaju poziv na nasilje, versku, rasnu i svaku drugu netrpeljivost.Takođe, neće se objavljivati informacije koje pozivaju na vršenje krivičnih dela, ali i optužbe da je neko drugi izvršio krivično delo.
Neće biti pušteni komentari sa psovkama, pogrdnim obraćanjem drugim čitaocima.
Ne objavljujemo ni kritike na račun drugih medija, izuzev sportske.net.
Ako neki komentar takvog tipa bude "prošao", molimo vas da nas obavestite kako bi isti bio uklonjen.
Za komentare koje su ostavljeni na Facebook-u, Sportske.net ne snosi odgovornost niti ih moze obrisati jer su vlasnistvo autora istih. Autori komentara snose zakonsku odgovornost za sadrzaj svojih komentara. Sportske.net jedino moze autora komentara koji krse pravila banovati tako da ih na Sportske.net ne mogu videti posetioci koji nisu Facebook prijatelji sa autorom.
Sadržaj vaših komentara ne označava stav urednika i novinara portala sportske.net, već isključivo autora komentara.
Pozdrav i vodite računa, jer nam je do vašeg mišljenja veoma stalo.





Pratite nas na: